• Andreja Tonč

A tko vam je to radio?

Kada sam razmišljala o temi ove priče krenula sam od negativnog iskustva kojeg sam uočila zbog učestalog ponavljanja u određenim životnim situacijama.


Međutim, u procesu stvaranja priče shvatila sam kako je sam naslov utoliko nedorečen jer promatrajući ga s pozitivnog stanovišta, on naprotiv može biti vrlo poticajan.


Stoga, pokušajmo razmotriti dvije priče istog pitanja.

Pozitiva


„A tko vam je to radio?“ kao pitanje na oduševljenje uslugom stavlja nas u poziciju da se hvalimo i da hvalimo našeg pružatelja usluge.


Taj pozitivni krug se širi tako da i drugi žele te iste usluge i svi su sretni zato što sudjeluju u tom procesu. Klijent jer drugi vide njegovo ulaganje. Pružatelj usluge jer je dobio pohvalu i nagradu u obliku novog posla. Budući klijent jer željno očekuje promjenu koju će mu donijeti nova usluga ili novi pružatelj usluge.


Negativa


„A tko vam je to radio?“ kao pitanje koje nam postavljaju kada tražimo da nam netko doradi, popravi i sl. zato jer prijašnji pružatelj usluge nije obavio posao do kraja ili kako je klijent želio. Pitanje se u pravilu postavlja kao proces upoznavanja i procjene potreba, ali nas najčešće stavlja u situaciju da se opravdavamo i u stvari nas ne vodi u željenom smjeru. Imamo lošu frizuru i samo želimo bolju. Imamo djelomično pripremljen projekt i samo želimo završiti s njegovom izradom.


Klijentima je u tom trenutku važno što se može napraviti ili što se treba napraviti kako bi se situacija poboljšala. Dalje produbljivanje priče o drugima nas ne vodi naprijed. Tonemo zajedno s pričom, a možda se i pitamo jesmo li ponovno donijeli pravu odluku.


Popravci nakon drugih su uvijek veliki izazov. Iako nam mogu biti poticaj da se pokažemo i otvorimo prostora za sebe, osobno se uvijek pitam sljedeće:

- Mogu li ja to?

- Da li su oni prije mene uistinu bili lošiji?

- Ima li klijent jasnu perspektivu što mu treba?

- Što ukoliko je posao popravljanja više od ponovne izrade novog dokumenta?


Uz posljednje pitanje obavezno se i nadovezuje pitanje cijene koštanja usluge. Naime, u većini slučajeva klijent, iako nezadovoljan onime što ima, uvjeravati će vas kako ipak ne krećete od nule jer ipak evo nešto već postoji.


Naravno, taj problem neće imati svi pružatelji usluge. Frizeru ćemo platiti isto ili više. Točnije, baš onoliko koliko treba da ne izgledamo kao strašilo. Ono što je još prednost frizera, možemo tračati prijašnjeg do mile volje jer to u pravilu ne utječe na obavljanje usluge.


Volim ove usporedbe jer me osobno potiču na to kako se postavljam u određenim situacijama s klijentima. Također, na taj način propitujem sebe koliko neka moja usluga uistinu vrijedi i što ja sama želim od tog poslovnog odnosa.


Što je u stvari važno u ovoj priči?

Moj odgovor na ovo pitanje je: naš integritet! Hoćemo li trošiti vrijeme kao stručnjaci i likovati nad neuspjehom konkurencije? Hoćemo li trošiti vrijeme na pričanje klijentima kako smo mi bolji i kako ćemo mi to bolje? U konačnici, hoćemo li pričati ili ćemo slušati?

Popravci i dorade iza drugih su uvijek svojevrsna zamka. Ta priča već započinje sa negativnim kontekstom i utoliko je važno:

- Ostati usmjeren/a na zadatak i potrebe klijenta.

- Usredotočiti se na naše principe i metode rada.

- Započeti s radom čim prije.


Usmjerenost na to kako možemo mi biti bolji u odnosu na nas same je formula koja nam omogućava rast. Uspoređivanje s drugima nas najčešće koči bilo da se radi o tome da se nepotrebno trudimo uporno dokazati pričom da smo bolji, bilo da se bavimo time kako biti bolji u odnosu na tog drugoga. U svakom slučaju vrijeme koje smo utrošili na uspoređivanje je vrijeme koje nismo uložili u stvaranje.


Poruke ove priče su:

  • Pričanje o drugima ne završava posao.

  • Formula uspjeha je ostati usmjeren/a na zadatak i potreba klijenta.

  • Vrijeme koje smo utrošili na uspoređivanje je vrijeme koje nismo uložili u stvaranje.

Do sada je ukupno objavljeno dvanaest priča ne temu iskustva rada kao konzultantice. Priča naravno ima još i svaki dan je inspiracija za sebe. Od naredne priče malo ćemo više ući u temu razvojnih projekata. Iako su neke priče na tu temu već objavljene, želim pokrenuti jedan novi ciklus tema pružajući odgovor na način razumljiv i zanimljiv svima. I onima koji su već u priči i onima koji još razmišljaju da li je to njihova prilika.


Tema naredne priče će stoga biti: „Što želimo od razvojnih projekata?“. Za početak odgovaram na pitanja i ideje koja meni upućuju drugi, oni koji žele dobiti sredstva iz EU fondova, oni koji žele raditi kao stručnjaci u području pripreme i provedbe EU projekata, oni koji već imaju neko iskustvo i sada ih zbunjuju promjene između pretpristupnog EU programa kao što je IPA i EU fondova. Namjera mi je pisati dvojezično i objavljivati priče i na engleskom.


Slobodno mi šaljite svoja pitanja ili teme o kojima želite čitati.


Idem u susret novom izazovu! Hvala vam što ste uz mene! Čitamo se za tjedan dana!


#gospođakonzultantica #dnevnikuspjeha #mojapričaorazvoju #andrejatonc #mentorstvo #coaching #savjetovanje #edukacija #razvojniprojekti #osobnirast #poslovnirast #poslovnosavjetovanje