Dobar život

Naslov: Dobar život – najveće znanstveno istraživanje sreće

Autori: dr. Robert Waldinger i dr. Marc Schulz

Izdavač: Planetopija

Kada biste morali donijeti odluku života, upravo sada, kada biste morali odlučiti kojim ćete smjerom krenuti prema zdravlju i sreći, koji bi to bio?

Biste li odlučili svaki mjesec više novca položiti na štednju? Promijeniti karijeru? Više putovati? Koja bi vam jedna jedina odluka mogla jamčiti da ćete, kada doživite duboku starost i osvrnete se, duboko u sebi znati da ste dobro živjeli?

Ovim pitanjima započinje knjiga koja predstavlja harvardsko istraživanje o odraslima koje je pratilo život dvaju naraštaja istih obitelji više od osamdeset godina. Istraživanje je pokrenuto u Bostonu u vrijeme kada su se Sjedinjene Američke Države borile za izlazak iz Velike depresije.

Istraživanje započeto prije više od osamdeset godina, i koje još uvijek traje pratilo je iste pojedince, postavljajući im tisuće pitanja i obavljajući stotine mjerenja kako bismo saznali što doista ljude održava zdravima i sretnima.

Pratilo se kako se oni ponašaju u različitim situacijama uključujući poslovne i obiteljske krize, bolesti, gubitak posla, voljenih osoba itd.

Nalazi pokazuju da su ljudi koji su povezani s obitelji, prijateljima i zajednicom sretniji i tjelesno zdraviji od ljudi koji su slabije povezani. Usamljeni ljudi kraće žive. Nažalost, taj osjećaj nepovezanosti s drugima raste diljem svijeta.

Život je težak, a katkad nasrće na vas potpuno napadački. Topli, povezani odnosi štite nas od raznolikih životnih udaraca.

KVALITETNI ODNOSI! To je odgovor na ključno pitanje što nas čini zdravijima i sretnijima.

Analizirajući bilješke o tome kako su sudionici istraživanja prebrodili velike životne krize ukazuje na to da su se svi u tim trenucima oslanjali na svoje najvažnije odnose. Podrška koju su dobivali od drugih u tim teškim vremenima, a poslije i u procesuiranju tih događaja, bila je presudna.

Harvardsko istraživanje uči nas da je ključno osloniti se na one odnose koji nas mogu održati kada nešto krene po zlu. Ostati u kontaktu, poslati poruku, razgovarati, pa makar i telefonski ili putem videopoziva. Ne samo razmišljati o dalekom prijatelju, već i pružiti ruku.

Pitanje: U čemu je tajna dobrog starenja?

Odgovor: Sreća, bezbrižnost. Pazite što jedete. Nastojte izlaziti i hodati ili vježbati. Imajte prijatelje. Tako je dobro imati prijatelje.

Harriet Vaughn, sudionica istraživanja, 80 godina

Koja je vaša filozofija prevladavanja poteškoća?

Sposobnost prilagodbe promjenjivim okolnostima nevjerojatno je moćna vještina koju treba naučiti. To bi moglo činiti razliku između preživljavanja s manjim oštećenjem i potpunog raspadanja.

Vjerovao je da ima nadzor nad svojim životom, što ga je navelo da vjeruje u nešto što mnoga druga bostonska djeca u istraživanju nisu vjerovala: da može otići na fakultet.

Život svih nas sastoji se od onoga što ne možemo i što možemo nadzirati. Svatko od nas mora pronaći način kako igrati s kartama koje su nam podijeljene.

Knjiga donosi i vježbe i pitanja koja omogućuju čitatelju daljnje uvide, jedan od primjera je i W.I.S.E.R.

W.I.S.E.R. predstavlja model reagiranja na emocionalno izazovne situacije i događaje koji smanjuje naše tipične reakcije za jednu ili dvije brzine i omogućuje nam da pomnije sagledamo situaciju, iskustva drugih i ljudi i vlastite reakcije koje smo možda propustili.

Watch (promatranje)

Interpret (tumačenje)

Select (odabir)

Engage (uključivanje)

Reflect ( promišljanje)

Zaglavljenost i odglavljivanje

Katkad se stalno iznova susrećemo sa sličnim stvarima u vezi, istim svađama, istim ljutnjama, istim nizom beskorisnih odgovora. Na kraju imamo osjećaj da nam ništa na uspijeva i da se ne možemo izvući iz kolotečine. Autori istraživanja taj osjećaj nazvali su – zaglavljenost.

Mi ljudi stvaramo fizički svijet u kojem živimo, ali u svakom trenutku stvaramo i sliku svijeta u svojem umu pričajući si priče – pojedinačno i kolektivno – koje mogu, ali i ne moraju biti istinite.

Ne postoje dvije iste veze, ali jedna će osoba često zaglaviti na sličnim mjestima u različitim vezama. Skloni smo misliti da će se ono što nam se prije dogodilo  ponoviti, bilo to tako ili ne. U svojoj srži, osjećaj zaglavljenosti proizlazi iz  naših životnih obrazaca.

P: Kad biste mogli prestati raditi, a da ne izgubite prihode, biste li prestali? Što biste radili umjesto toga?

Tisuće priča iz harvardskog istraživanja pokazuju nam da dobar život ne čini samo slobodno vrijeme i opuštanje. Umjesto toga, dobar život proizlazi iz suočavanja s neizbježnim izazovima i iz potpunog proživljavanja svakog trenutka. Pojavljuje se, tiho, dok učimo kako voljeti i kako se otvoriti da budemo voljeni, dok rastemo iz svojih iskustava i dok smo solidarni s drugima kroz neizbježan niz radosti i nedaća u svakom ljudskom životu.