• Andreja Tonč

Čist račun, duga ljubav kao temelj novog EU financijskog instrumenta za oporavak

Ima jedan obrazac ponašanja sudionika edukacija na temu pripreme prijedloga projekata. Taman kada pomislite kako je ljudima već dosta jer su se umorili od vježbanja postavljanja ciljeva, utvrđivanja jasnih rezultata, indikatora i izrade planova aktivnosti, oni živnu. Zašto? Zato jer kao posljednja tema ovakve edukacije je priča o novcu, tj. proračunu.

Vježbanje izrade proračuna projekta

Bez obzira da li osoba sudjeluje na edukaciji zato jer je negdje angažirana kao volonter/ka ili je zaposlena kao administrativno osoblje, ili se radi o iskusnom menadžeru ili menadžerici, novac je predmet interesa i zove na aktivno sudjelovanje u edukaciji, bez obzira na to što ste temu proračuna bezobrazno stavili na kraj zadnjeg bloka i to još iza ručka.

Ono što ću vam ja reći kao konzultantica je to da svaki dobar projekt prvo treba razviti sukladno potrebama, a ne sukladno proračunu. Ukoliko polazimo od toga koliko imamo novca i što bismo si željeli kupiti, tada se ne bavimo razvojem. Tada se ne bavimo time zašto želimo provesti određeni projekt, koje će on pozitivne promjene donijeti i najvažnije ograničavamo se razmišljanjem na temu što ne možemo odraditi zato jer nemamo dovoljno sredstava.

To isto vrijedi i za učestali propust u pripremi samo prijedloga projekta gdje se odvajaju uloge onih koji rade na programskom dijelu (narativnom, opisnom dijelu projekta) i financijskom djelu, tj. proračunu. Prijedlog projekta je cjelina i svi koji rade na njegovoj pripremi i kasnije provedbi moraju obraćati pažnju na sve njegove dijelove.

Posljednjih dana među glavnim vijestima ističe se rasprava o usvajanju novog proračuna Europske unije za vremenski period od 2021. – 2027. Trenutni prijedlog predviđa proračun EU u visini od 1,074 milijarde eura te predlaže uz to i uvođenje novog instrumenta naziva „EU iduće generacije“ u visini od dodatnih 750 milijardi eura, a koji je osmišljen kao snažan odgovor na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19 virusa.

Ovaj novi instrument predstavlja važno dodatno ulaganje i plan oporavka koji šalje snažnu poruku o potrebi jačanja EU kao zajednice i to u značajnim područjima bitnim za razvoj svake zajednice bilo da se radi o maloj ruralnoj općini ili velikoj zajednici poput EU. Predviđena su ulaganja koja trebaju pomoći građanima, institucijama, tvrtkama, znanstvenoj zajednici, te isto tako ojačati investicijsku klimu. Također, šalje se jasna poruka ulaganja u prioritetna područja zelene ekonomije i digitalne transformacije. Ovakvo ulaganje trebalo bi rezultirati značajnim učinkom na oporavak Europe uključujući razvoj ruralnih sredina, gospodarstva, ojačane i unaprijeđene zdravstvene skrbi kao rezultat znanstvenih istraživanja i inovacija.

Molim vas, uzmite u obzir kako je ovo navedeno samo jedan sažetak kompleksnog paketa informacija kojeg možete pronaći na službenim izvorima. Ukoliko želite saznati više krenite od ove poveznice.

Novi financijski instrument dobio je pozornost javnosti zbog rasprave koja se ovih dana vodi među čelnicima zemalja EU i to zbog prigovora Nizozemske, Švedske, Austrije i Danske na prijedlog strukture ovog novog instrumenta, tj. prijedlog na koji način će ukupni proračun od 750 milijardi eura biti raspoređen kad govorimo o glavnim razvojnim intervencijama, a to su u ovom slučaju bespovratne potpore i zajmovi.

Naime, kritike ovih tzv. štedljivih zemalja odnose se na prijedlog raspodjele ovog značajnog financijskog kolača u „korist“ bespovratnih potpora obzirom da je predloženo da ukupno 500 milijardi eura bude raspodijeljeno u obliku bespovratnih potpora, te ostatak kroz zajmove. U tijeku pisanja ove priče na sceni je cjenkanje oko smanjenja iznosa za bespovratne potpore u korist zajmova.

Bespovratne potpore u regiji su poznatije pod engleskim terminom „grant“ i u pravilu je grant kao takav svima poznat i razumljiv. Hrvatska je duže vremena tražila odgovarajući termin na hrvatskom, pa stoga uz bespovratne potpore ili sredstva možete još naići na termine kao nepovratne potpore, financijske potpore i darovnice.

U svakom slučaju, radi se o sredstvima koje se dodjeljuju određenoj razvojnoj inicijativi i koja se ne vraćaju. Naravno, pod uvjetom da ste sredstva utrošili u svrhu za koju su vam odobrena i sukladno ugovornim obavezama.

Bespovratne potpore predstavljaju priliku za one inicijative koje nemaju snažnu financijsku sliku koja je u pravilu potrebna kada govorimo o zajmovima. Utoliko predviđeni iznos potpora predstavlja značajno ulaganje, osobito u vremenu koje nam tek slijedi.

Razvojni projekt u praksi

Međutim, svi oni koji su iskusili provedbu projekta financiranog iz nekog EU izvora financijske podrške, a osobito nekog od EU fondova, znaju da morate biti podjednako financijski jaki da biste dobili bespovratnu potporu kao i da ste tražili zajam.

Puno je prijepora kada govorimo o EU fondovima i često na terenu srećem ljude koji su razočarani iskustvom te razvojne pomoći. To se osobito odnosi na poduzetnike koji najčešće komentiraju kako smatraju da bi im bilo lakše da su uzeli kredit i odradili posao jer ih administracija projekata financiranih iz EU fondova usporava uključujući veliku neizvjesnost da li su sve odradili prema pravilima ugovora i da li će imati gubitaka i financijskih korekcija zbog tih propusta.

No, kako god, na kraju, priča uvijek ostaje ista, a to je da imate priliku dobiti sredstva koja ne morate vraćati.

Projekti koji se financiraju bespovratnim potporama također doprinose razvoju kao i oni koji se financiraju kroz zajmove. Međutim, kao i uvijek u životu, uvijek ima bar jedno ALI!

Naime, kada dobijete zajam, bez obzira da li vi ostvarili rezultat vašeg projekta ili ne, vi taj zajam morate vratiti.

Međutim, povrat ulaganja bespovratnih potpora događa se kroz multipliciranje učinaka projekta koji je dobio potporu ili kroz povrat sredstava ukoliko se utvrdi da nije ostvareno planirano i češće ukoliko nisu poštivane ugovorne obaveze korisnika sredstava.

Utoliko je upravljanje procesom bespovratnih potpora zahtjevnije i skuplje od dodjele zajmova. Traži više ulaganja u pripremu poziva za dodjelu potpora, stručnu i brzu procjenu projekata i donošenja odluka o financiranju istih i nakon toga, nastavak praćenja provedbe financiranih projekata.

Dokazivanje ostvarenog uvijek je izazov i za one koji provode projekt i za one koji imaju zadaću pratiti i kontrolirati provedbu istog. Proces dokazivanja neregularnosti, a tek proces povrata sredstva zbog istih traži značajno ulaganje ljudskih resursa i može potrajati.

Ove četiri štedljive zemlje su u stvari provocirale raspravu na temu:

- Da li smo zadovoljni učinkom bespovratnih potpora?

- Da li vjerujemo sustavu koji upravlja procesom dodjele i praćenja bespovratnih potpora?

Naime, među prijedlozima ovih zemalja istaknuti su i oni koji traže više kontrole oko upravljanja sredstvima od strane pojedinih članica što je ozbiljna kritika i ponajviše veliki, veliki iskaz nepovjerenja.

Monitoring razvojnog projekta

Vrlo često pitanje koje postavlja šira javnost kada govorimo o bespovratnim potporama je zašto netko uopće daje novac bez traženja istog natrag.

U ovom slučaju odgovor je prilično jednostavan jer je to ionako novac EU građana prikupljen kroz porezne obaveze i sada im se vraća natrag kao oblik razvojne investicije u kojoj i oni mogu sudjelovati, stvarati novu vrijednost i pridonositi gospodarskom jačanju EU.

No, ključno je uistinu koliko znamo o učincima dosadašnjih potpora? Koliko smo zadovoljni dosadašnjim ulaganjima kroz potpore? I najvažnije, vjerujemo li da će sustav biti transparentan i učinkovit u raspodjeli bespovratnih sredstava?

Oni koji nisu pripadnici te tzv. štedljive skupine zemalja u javnosti iznose bojazan kako se zbog ovakvih rasprava gubi dragocjeno vrijeme. To je također i stajalište Hrvatske. Naravno, kad se priča o novcu, ta priča je uvijek nabijena tenzijama i uvijek jedna strana želi ići sporije, a drugoj se žuri. No, iz iskustva svi mi znamo kako je bolje sve dvojbe odmah raspraviti i tako jačati povjerenje. To vrijedi za svaki odnos. Oporavak, razvoj i Europa nove generacije mogu još i toliko pričekati.

#EUbudget #EUsolidarity #StrongerTogether #NextGenerationEU #EUfunds #EUgrants #bespovratnepotpore #projectmanagment #povjerenje #gospođakonzultantica